Zdravstveno osiguranje u Austriji - elektronska kartica - E-Card

Socijalno osiguranje

Svežanj elektronskih kartica

Nesamostalno zaposlene osobe

Za nesamostalno zaposlene osobe (unselbstständig Beschäftigte) u Austriji postoji načelna obaveza socijalnog osiguranja (osiguranje u slučaju bolesti, nezgode i nezaposlenosti, kao i penzijsko osiguranje). Visina doprinosa se određuje na osnovu prihoda osigurane osobe.


 

  • Osobe koje zarađuju više od 518,44 evra mesečno (donja granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi / Geringfügigkeitsgrenze za 2024) po Zakonu plaćaju osiguranje za slučaj bolesti, nezgode, nezaposlenosti i penzijsko osiguranje. Troškove snose zajednički poslodavci i zaposlena lica. Poslodavac ima obavezu da zaposlenu osobu Regionalnom fondu prijavi najkasnije pre početka radnog odnosa i da za nju uplaćuje zakonski utvrđene doprinose. Udeo koji plaća zaposleno lice automatski mu se oduzima od plate i stoji na potvrdi o primljenoj plati.
  • Osobe koje zarađuju manje od 518,44 evra mesečno (donja granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi / Geringfügigkeitsgrenze za 2024), osigurane su samo za slučaj nezgode i mogu dobrovoljno zaključiti privatno zdravstveno i/ili penzijsko osiguranje.
  • Online savetnik Austrijskog socijalnog osiguranja: samoosiguranje kod neznatnog zaposlenja Online-Ratgeber der Österreichischen Sozialversicherung: Selbstversicherung bei geringfügiger Beschäftigung (nemački)

Privatni preduzetnici

I osobe koje samostalno privređuju (selbstständig Erwerbstätige) moraju da plaćaju zakonski propisano socijalno osiguranje za slučaj bolesti, nezgode i penzijsko osiguranje. Čim im godišnji prihod pređe granicu od 6.221,28 evra (2024), ovakve osobe kao i takozvani novi samostalni preduzetnici/neue Selbstständige (oni koji rade na Ugovor o djelu / Werkvertrag ili slobodni saradnici / freie MitarbeiterInnen, lica koja rade na račun odnosno za honorar) i oni koji se bave dodatnom samostalnom delatnošću pored stalnog zaposlenja/nebenberuflich selbstständig Erwerbstätige obavezni su da se bar zdravstveno osiguraju. Visina doprinosa koji plaćaju određuje se na osnovu prihoda ostvarenog iz samostalne delatnosti. Za osiguranje u slučaju nesreće plaća se fiksni doprinos koji ne zavisi od prihoda. Ukoliko ne postoji obavezno osiguranje (Pflichtversicherung), postoji mogućnost dobrovoljnog osiguranja.

Osobe koje ne rade

Do navršene 18. godine deca mogu biti automatski osigurana preko roditelja. Oni koji posećuju više škole, fakultete ili se dalje redovno školuju na drugi način preko roditelja mogu biti osigurani dok ne navrše 27 godina. Strani studenti, kao i oni koji su stariji od 27 godina Regionalnom fondu (Gebietskrankenkasse) mogu podneti zahtev za posebnu vrstu samostalnog osiguranja ("Selbstversicherung für Studierende") koje košta 69,13 evra (2024).

Nezaposleni bračni i vanbračni partneri mogu se pod određenim uslovima osigurati preko svojih osiguranih partnera.

Automatsko osiguranje imaju osobe koje primaju neku vrstu pomoći preko Zavoda za zapošljavanje (AMS), kao na primer novčanu nadoknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld), pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe), novčanu nadoknadu za brigu o deci i (Kinderbetreuungsgeld) ili penziju (ovo važi i za neke primaoce socijalne pomoći / Mindestsicherung), kao i kandidati za azil i izbeglice koji primaju osnovnu pomoć za strance kojima trebaju pomoć i zaštita.

Ostale informacije

Fond zdravstvenog osiguranja za područje Beča / ÖGK - Österreichische Gesundheitskasse in Wien (nemački)
10., Wienerbergstraße 15-19
Telefon: + 43 5 076611
E-Mail: office-w@oegk.at

Zavod za zdravstveno osiguranje samostalnih preduzimača / SVA Wien (nemački)
5., Wiedner Hauptstraße 84-86
Telefon: +43 50 808 808

Elektronska kartica zdravstvenog osiguranja: E-Card

E-Card predstavlja dokaz da je neka osoba osigurana. Na čipu nisu pohranjeni podaci o bolestima i terapijama, već samo lični podaci osiguranika (ime, pol, broj osiguranja, datum rođenja).

E-Card se može koristiti kod svakog lekara / Vertragsarzt (zubara, specijaliste ili lekara opšte prakse) i u svakoj medicinskoj ustanovi / Vertragseinrichtung (npr. u institutima za fizikalnu terapiju) koja ima ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja, u ustanovama koje pripadaju Fondu (npr. zdravstvenim centrima/ambulantama), kao i za preventivne sistematske preglede / Vorsorgeuntersuchungen i preglede propisane tzv. pasošem za majku i dete (Mutter-Kind-Pass).

Osobi koja promeni firmu ili zdravstveno osiguranje ostaje ista E-Card, odnosno ne dobija novu. Ako je zaboravi poneti, osiguranik u ordinaciji mora da plati kauciju koja mu se vraća kada karticu donese na uvid.
Osiguranici koji su na odmoru u Austriji E-Card mogu koristiti kod svakog lekara / Vertragsarzt (zubara, specijaliste ili lekara opšte prakse), u svakoj medicinskoj ustanovi / Vertragseinrichtung s ugovorom, kao i u ustanovama koje pripadaju Fondu za osiguranje. U tom smislu je, međutim, neophodno da osiguranik u mestu gde provodi odmor lekaru ili njegovoj pomoćnici kaže da je na odmoru.

Poleđina E-Card-a predstavlja Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja - Europäische Krankenversicherungskarte (EKVK) (nemački). Ona služi kao dokaz da je imalac osiguran i da ima pravo na medicinske usluge u EU/EEP-državama i u Švajcarskoj.

Prilikom putovanja u zemlje u kojima EKVK ne važi, osiguranik mora u svakom slučaju prvo sam da plati sve troškove nužnog lečenja (lekarsku pomoć, boravak u bolnici itd.). Računi se po povratku mogu podneti Zavodu za osiguranje. Vraćanje novca sledi prema austrijskim tarifama.

U slučaju putovanja u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Tursku osiguranici bi trebali na vreme od poslodavca (ako rade) ili u Fondu za osiguranje (ako su penzioneri i nezaposleni) pribaviti takozvani Auslandsbetreuungsschein, odnosno obrazac za lečenje u inostranstvu. Ostale grupe osoba ovaj obrazac mogu naručiti preko www.sozialversicherung.at (nemački).

Fond za zdravstveno osiguranje (Krankenkasse) ne plaća sve

Fond za zdravstveno osiguranje plaća mnoge usluge koje pružaju lekari. Pošto je nadležan samo za slučajeve bolesti, Fond ne snosi troškove svih usluga kakve su na primer: lični novčani udeo za vakcinu, troškovi potvrda, izveštaja i atesta.

Osiguranici se, dakle, trebaju informisati o uslugama koje moraju sami da plate.

Elektronski zdravstveni akt "ELGA"

Elektronski zdravstveni akt ELGA izdaje se u okviru informacionog sistema i u budućnosti će pristup zdravstvenim podacima omogućavati kako pacijentu/pacijentkinji tako i pružaocima zdravstvenih usluga (bolnicama, kućnim lekarima i specijalistima, apotekama i ustanovama za negu).

Tako pacijenti i lekari koji ih leče u okviru ELGA-e dobijaju pristup raznim nalazima i analizama na jednostavan način. Postoji i mogućnost odjavljivanja ovog zdravstvenog akta.

U Beču je službeni jezik njemački. Na ovoj internet-stranici Vam nudimo osnovne informacije na maternjem jeziku. Aktualiziramo ih redovno, iako se to ne dešava uvijek odmah poslije nastalih izmjena, tako da ne garantujemo za potpunost i tačnost. Ukoliko imate dodatnih pitanja molimo Vas da s Magistratom stupite u kontakt po mogućnosti na njemačkom jeziku. Za sadržaje na ovoj stranici odgovorna je:
Grad Beč | Komunikacija i mediji (Magistratsko odjeljenje 53)
Formular za kontakt