Od 20. do 21. vijeka - 1918. do 2006.
Uspon socijaldemokratije
12.11.1918. godine pred zgradom Parlamenta je proglašena Prva republika pod nazivom Njemačka Austrija.
Na izborima za Gradsku skupštinu 1919. godine socijaldemokrati su osvojili 100 od 165 mandata, a Jakob Reumann je postao gradonačelnik. Beč je tako postao prvi i jedini evropski velegrad sa čisto socijaldemokratskom upravom. Hugo Breitner, član gradske vlade za financije, uspio je uvesti posebni komunalni porez za stanogradnju, koji je bio osnova za pokretanje intenzivne aktivnosti u oblasti stanogradnje. Na taj način se nastojalo ublažiti bijedne stambene prilike iz doba monarhije. Danas je grad sa otprilike 230.000 opštinskih stanova najveći vlasnik stanova u Beču.
Narednih godina grad je pored programa stanogradnje najviše napora ulagao u jednu doista revolucionarnu socijalnu politiku i programe namijenjene mladima. Gradnja staračkih domova i domova za njegu bolesnika, savjetovališta za majke, dječjih vrtića, domova za poslijepodnevni boravak učenika i dječjih bolnica te učeničkih menzi, besplatno pohađanje škole i liberalna politika odgoja bile su centralne teme gradske uprave.
1933. do 1955.
Ovi napori "Crvenog Beča" su 1933. godine privremeno okončani. Kršćansko-socijalna stranka je 1.3.1933., nakon što su svi predsjednici Parlamenta dali ostavku, iskoristila poslovnik i isključila Parlament. Austrija je tim državnim udarom postala fašistička država kojom se vladalo na autoritaran način. Godinu dana kasnije došlo je do građanskog rata, zabranjena je socijaldemokratska stranka i u Beču je na čelo gradske uprave postavljen fašistički gradonačelnik. 1938. godine, dakle nakon pripojenja ili takozvanog "Anschlussa" Austrije Njemačkom Reichu, i on je uhapšen i na njegovo mjesto postavljen nacionalsocijalistički gradonačelnik.
Demokratski ustav iz 1931. godine je ponovo stupio na snagu tek nakon završetka Drugog svjetskog rata i oslobođenja Beča od strane sovjetskih trupa 10.7.1945. godine. Na prvim, poslije 1932. opet slobodnim izborima u Beču pobijedili su socijalisti i za gradonačelnika je izabran Theodor Körner.
Državni ugovor
Beč je deset godina bio okupiran od strane Saveznika.15. 5. 1955. u dvorcu Belvedere je potpisan Državni ugovor s ministrima inostranih/vanjskih poslova Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država i tako je Austrija opet postala suverena država. Taj dokument zajedno sa Izjavom o trajnoj neutralnosti predstavlja važan dio austrijskog identiteta u poslijeratnoj istoriji.
Zahvaljujući Maršalovu planu i pomoći Sjedinjenih Američkih Država i odlučnosti stanovništva da ponovo izgradi zemlju, daljnji se razvoj Austrije i Beča pretvorio u uspješnu priču o ekonomskom usponu.
Beč ponovo postaje grad doseljenika
Dok je pedestih godina još uvijek mnogo ljudi napuštalo Austriju i u potrazi za boljim životom odlazilo prije svega u SAD, Austrija je postajala imigrantska zemlja, a Beč grad u koji je dolazila većina novih doseljenika. Godine 1964. odnosno 1966. sklopljeni su sa Turskom i Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom prvi sporazumi o primanju radne snage iz tih zemalja.
Postotak Bečana koji nisu austrijski državljani trenutno iznosi oko 18,7. Najveću grupu doseljenika čine ljudi koji su se doselili iz zemalja bivše Jugoslavije. Pored doseljenika koji su dobrovoljno dolazili, Beč je posljednjih decenija primio i mnogobrojne izbjeglice.
© Foto: MA 35
Zato Vas molimo da u okviru svojih mogućnosti s Magistratom kontaktirate na njemačkom jeziku. Za stranicu odgovorno: Magistratsko odjeljenje 17 - Pitanja integracije i diverziteta
Formular za kontakt
